Šta je to volonterizam?

U svijetu je volontiranje definisano na različite načine i ima različite dimenzije, ali se može slobodno reći kako je u svojoj najširoj definiciji ono neplaćeno, nekarijerističko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima, od tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organizovanog djelovanja zajednice u kriznim periodima.

Pojedinac ili pojedinka koja volontira, naziva se volonter ili volonterka. Ponos i osnova mnogih nevladinih organizacija, profesionalnih udruženja, predstavljaju upravo ljudi – volonteri i volonterke, koji svoj rad, vrijeme, znanje, vještine i mnoge druge resurse, dobrovoljno poklanjaju za dobro lokalne zajednice i društva u kojem egzistiraju.

Volontiranje je dio historije gotovo svake civilizacije, a početak volontiranja se veže za činjenje dobra u lokalnoj zajednici. Praksa je pokazala da pravilno i usmjereno volontiranje u lokalnoj zajednici, može dovesti do širenja pozitivnih ideja i akcija sa lokalnog na veći novo kao što je čak  historijski, da ne kažemo civilizacijski nivo.

Volonteri i volonterke danas igraju važnu ulogu u dobrobiti i napretku u razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i unutar nacionalnih ili drugih programa za humanitarnu pomoć, tehničku saradnju i promociju ljudskih prava, mira i demokratije.

Europska povelja o volonterizmu (1998.) određuje volonterski rad kao:

  • rad u interesu ljudi
  • rad koji nije motivisan finansijskim interesom
  • rad koji se odvija na lokalnom ili nacionalnom nivou
  • rad koji je dobrovoljan
  • rad koji je miroljubiv
  • rad koji je utemeljen na ličnoj motivaciji i slobodi izbora
  • rad koji podstiče razvoj ljudskih potencijala
  • rad koji poboljšava kvalitet življenja na načelima solidarnosti
  • rad koji podstiče aktivnu građansku ulogu na dobrobit zajednice
  • rad koji podstiče na poduzetničko promišljanje i  iskorištavanju poduzetničkih prilika
  • rad koji podstiče samoorganizovanje ljudi pri rješavanju problema