“Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu”- Ghandi

U svijetu su volonterstvo i volontiranje definirani na različite načine i imaju različite dimenzije, ali se može slobodno reći kako je u svojoj najširoj definiciji volonterski rad neplaćeno, nekarijerističko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima.

Tradicionalno poimanje volontiranja temeljilo se na dobrovoljnim aktivnostima pomaganja susjedima i prijateljima ili pomaganju zajednici u nekim izvanrednim situacijama kao što su ratovi ili prirodne katastrofe.

Danas je o volonterstvu teško govoriti bez razumijevanja značenja i koncepta filantropije. Definicija Oxfordskog rječnika opisuje filantropiju kao „poticaj na dobrotvornu akciju“, oprečnu egoizmu. Suvremena definicija organizirane filantropije podrazumijeva aktivne pojedince i grupe koji u organiziranim i poticajnim okolnostima na različite načine promoviraju i unaprjeđuju rad za opće dobro. Organizirana filantropija manifestira se kroz darivanje novca i drugih materijalnih dobara u dobrotvorne svrhe, ali i ulaganjem u zajednicu na promišljen i organiziran način kroz zaklade i druge oblike neprofitnih organizacija i institucija. Osim materijalnog pomaganja ili ulaganja, sve više je prisutan i koncept darivanja ili ulaganja osobnog vremena, znanja i vještina kroz različite oblike volonterskog angažmana. Primarne pretpostavke za razvoj filantropije u društvu su akumulirano financijsko bogatstvo, povoljno pravno i porezno okružje te postojanje potreba. Sekundarne pretpostavke odnose se na tržišnu ekonomiju, kritični stupanj povjerenja u društvu i tradiciju filantropije.

Volontiranje je, kao dobrovoljna aktivnost, prije svega sloboda izbora, a sloboda je osnovna težnja ljudske civilizacije i temeljno obilježje demokracije. Osim toga, volonterstvo u sebi sadrži potencijal izgradnje suosjećanja i solidarnosti s drugima i drugačijima.

Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinca te osobnim izborom i motivacijom, bez želje za financijskom dobiti, u organiziranom okruženju (unutar nevladinih udruga, volonterskih centara, manje ili više organiziranih neformalnih skupina), u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini, pridonoseći zajedničkim vrijednostima, bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira).

Volontiranje u obliku davanja usluga uglavnom je u vezi s organiziranim, često institucijskim kontekstima. Ovakvim oblikom volontiranja pruža se pomoć, primjerice u bolnicama, domovima za djecu, domovima za stare i nemoćne i slično.

Volontiranje kroz aktivno uključivanje u društvo, s ciljem proaktivnog iniciranja promjena u društvu, noviji je oblik volontiranja. Najčešće se odnosi na aktivno sudjelovanje u političkim, neprofitnim organizacijama, neformalnim građanskim inicijativama i interesnim grupama.

Uglavnom se volonterske aktivnosti provode kroz organizacije civilnog društva  i ustanove zdravstvene i socijalne skrbi koje na ovaj način podižu kvantitetu i kvalitetu svojih aktivnosti i usluga.

Značaj volonterstva

U zemljama razvijenih demokracija volonterski angažman važan je čimbenik na gotovo svim razinama življenja, od svakodnevice do promoviranja društveno važnih pozitivnih promjena. Također, rad volontera je izuzetno priznat, vrednovan i tražen te je vrlo značajna i gotovo obvezna preporuka za svako daljnje zapošljavanje.

Volonterski angažman od izuzetne je važnosti u vrijeme političkih, ekonomskih i ekoloških kriza, s kojima se svakodnevno suočavamo. Volonterstvo potiče društveni aktivizam, koji je osnovni pokretač svakog naprednog društva. Prepoznavanje potreba zajednice i spremnost na aktivno djelovanje, pomaže društvu da brže i kvalitetnije riješi nagomilane probleme i potrebe. Očekivati od države da sama riješi sve probleme vodi u skrbnički odnos države prema građanima koji je karakterističan za nerazvijena društva. Volontiranje kao društveni fenomen doprinosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za rješavanje problema koji postoje u zajednicama.

U svim svojim oblicima, volonterstvo ima vrlo važnu ulogu u društvima širom Europske unije: volonteri su uključeni u širok raspon aktivnosti, kao što su obrazovanje i pružanje usluga, međusobna pomoć ili samopomoć, zastupanje, provođenje kampanja, upravljanje te društvene i ekološke akcije.

Osim koristi za društvo u cjelini, volontiranje ima i cijeli niz pozitivnih učinaka na pojedinca. Tako, na primjer, mladima i nezaposlenima pomaže da razviju ili dodatno usavrše određene vještine, steknu pouzdanje i samopoštovanje kako bi postali obučeni i spremni za raznolike mogućnosti zaposlenja. Također, stariji ljudi kroz volontiranje uspijevaju ostati aktivni, doprinose zajedničkom dobru i osjećaju da su njihove vještine još uvijek dragocjene. Ovo je od važnosti za održanje njihovog morala, dok istovremeno doprinosi održanju integracijske suradnje i solidarnosti. Kroz volontiranje ljudi razvijaju komunikacijske i organizacijske vještine, proširuju svoje socijalne krugove i često dobivaju mogućnosti za plaćene poslove u budućnosti. Uz to, volontiranje pruža i mogućnosti neformalnog obrazovanja, te je zbog toga jedan od ključnih elemenata u strategiji životnog učenja u Europskoj uniji.

Volontiranje je jedan od načina socijalnog uključivanja i integracije. Ono doprinosi izgrađivanju kohezivnog društva stvarajući veze temeljene na povjerenju i solidarnosti te tako stvara i socijalni kapital. Volontersko djelovanje kreira prostor u kojem ljudi, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i dob, mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu.

Volonteri doprinose provedbi politika Europske unije, kao što su politika socijalnog uključivanja i pomoći u razvoju. Volonterstvo se može iskoristiti kao oruđe za poticanje aktivnog i odgovornog građanskog angažmana u Europskoj uniji, što je ključno u ostvarivanju europskih ideala i vrijednosti kao što su demokracija, solidarnost i sudjelovanje u društvu. Ovaj društveni fenomen može biti snažan izvor pomirenja i ponovne izgradnje u podijeljenim društvima.

Profil volontera
Trenutno nisu dostupni opći podaci glede razine obrazovanja, statusa na tržištu rada, financijskog statusa i dr. Uzimajući u obzir razinu obrazovanja volontera, visoko obrazovani ispitanici su češće volontirali u svojim lokalnim zajednicama u odnosu na osobe s nižom i srednjom razinom obrazovanja, dok su osobe s nižom razinom obrazovanja sudjelovale u više volonterskih akcija u školama/vrtićima u odnosu na osobe sa srednjom razinom obrazovanja. Učenici srednjih škola i zaposlene osobe su aktivnije sudjelovali u školama/vrtićima u odnosu na studente i umirovljene osobe.

Motivacija volontera

Anketa iz 2000. godine ukazala je na činjenicu da većina ispitanika vjeruje da je učinkovita organizacija volonterskih aktivnosti najvažniji motivacijski čimbenik za uključivanje u takve aktivnosti. Ostali visoko ocijenjeni motivacijski čimbenici su: osobno zadovoljstvo postignuto kroz volontiranje; rješavanje osobnih problema volontera; osiguravanje drugih preduvjeta na individualnoj razini kao što su: više slobodnog vremena, stabilni gospodarski uvjeti i bolja zdravstvena situacija. U istraživanju iz 2000. godine, osim učinkovitije organizacije volonterski aktivnosti, kao ostali motivacijski čimbenici istaknuti su: mogućnost pronalaženja zaposlenja kroz volonterske aktivnosti; konkretni rezultati volonterskog rada; više informacija o volontiranju i pokriveni troškovi.

Ključni izazovi

  •     jačanje volonterskih centara kao ključnih „stupova“ infrastrukture na području volonterstva
  •     promicanje/razvoj volonterstva u školama
  •     priznavanje volonterstva pri zapošljavanju i u formalnom obrazovanju
  •     povećanje učestalosti volontiranja
  •     uspostavljanje sustava prikupljanja informacija o učestalosti volontiranja
  •     uspostavljanje sustava za procjenu ekonomske vrijednosti volontiranja
  •     povećanje razine volontiranja u javnim institucijama (u sektorima zdravstva i socijalne skrbi te u lokalnoj upravi i samoupravi)
  •     uspostavljanje modela za provođenje sustavnih istraživanja na području volonterstva
  •     promidžba korporativnog volontiranja